dressup games fight games battle games
Biblija i bolest Ispis
Autor Slavko Vranjković - sacerdos   
Srijeda, 25 Ožujak 2020 17:46

Mir i dobro, štovani prijatelji!

Vjerujem da ste s pažnjom slušali savjete i naredbe stručnih službi Pod dojmom ove strašne epidemije progovorit ću o bolesti kako ju je zapisala Biblija, o uzrocima, bolesti, o tome zašto čovjek trpi, pravedno i nepravedno, o Isusovu odnosu prema njima. Naravno nije ovdje odgovor na to vječno pitanje upravljeno Bogu kroz vjekove“Zašto patnja“.

 

Ovdje iznosim Kristov način, osmišljena patnja koju nitko i nikako ne može izbjeći. Bolest je u Bibliji stanje slabosti i nemoći, gdje uostalom nije? Doduše nema nekih specijalnih bolesti opisanih u Bibliji ... osim bolesti kože, rana, ognjice, preloma i duševnog nemira – opsjednutošću i još nekih kojih se ne mogu sjetiti.

 

Uzroci se i ne spominju osim prijeloma i pada, a propovjednik opisuje bolest koja dolazi s godinama.

Za Biblijskog čovjeka je bitnije značenje bolesti za onoga koji je njome pogođen? Sve ima svoj uzrok u Bogu pa se vidi, ponegdje, da je bolest kazna Božja, on time kažnjava čovjeka. Tu su uzročnici i neka duhovna bića kao anđeo zatornik i sotona. Ako je utjecaj zloduha na čovjekovu bolest prisutan, čemu prisutnost zla na zemlji ako je Bog apsolutni gospodar svega? Nije li to i vaše pitanje? I tako čovjek Biblije povezuje ,u odgovoru, na pitanje bolest kao posljedicu grijeha i ozdravljenje s Božjom pomoći. Biblija piše da je Bog stvorio čovjeka za sreću, život, radost, a bolest i zlo je suprotno tom naumu.

Knjiga postanka navodi da je bolest – zlo ušlo u svijet tek nakon grijeha prvih ljudi. Tako je bolest jedan od znakova Božje srdžbe protiv grešnog svijeta. Iskustvo bolesti bi trebalo kod čovjeka uroditi jasnijom sviješću o grijehu. Uočava se to u psalmima ... molitvama za ozdravljenje ide s priznanjem grijeha. Izgleda da i nisu prisutni osnovni grijesi, već društveni. Trpi i pravednik ... Job, Tobita. Tu se bolest uzima kao kušnja da se vidi kolika je vjera i vjernost. Isus tako uzima bolest, smrt radi spasenja svih grešnika «njegovom smo modricom spašeni» pjeva psalmist. Tu se vidi otkupiteljska uloga bolesti i trpljenja i smisao patnje. Ne ulazim u uzroke pojave“ Corona virusa.“ Radije ću se osvrnuti na temu : Isus i bolest.

Od svoga početka javnog djelovanja Isus susreće bolesnike. On doduše ne vidi bolest kao plaću za neki grijeh, nego u njoj vidi zlo od kojeg ljudi pate, to je posljedica grijeha i znak sotonine moći. Vidimo iz Evanđelja da ga nad bolesnicima obuzima sažaljenje i to ga nuka da nešto učini. Matej će zapisati: «On riječju istjera zle duhove i sve bolesnike izliječi». To dvoje ide zajedno. Bez duševnog zdravlja nema tjelesnog. Od bolesnika traži samo jedno ... da vjeruju ... jer u vjeri je sve moguće. Vjera u Isusa uključuje vjeru u kraljevstvo Božje u kojem neće biti suza, plača bolesti i to ih spašava da ozdrave. Što Biblija želi poručiti? Bolest je znamenje stanja u kojem se nalazi čovjek grešnik: duhovno je slijep, gluh, uzet, prema tome ozdravljenje je znamenje, slika duhovnog ozdravljenja koje je navijestio Isus. Sjetite se da on uzetome prašta grijehe i ozdravlja ga. Isus s čovjekom dijeli njegovo patničko stanje da bi mogao razumjeti njegove boli. «On naše boli uze na se» zapisao je Matej. U njegovoj patnji svaka ljudska patnja ima smisao. Ne istrune li sjeme dok iz njega raste nova klica? Pavao je to lijepo iskustvo zapisao: «Mi uvijek i svuda na svom tijelu nosimo smrtne patnje Isusove, da se na našem tijelu očituje i život Isusov“. U čovjeku pati Krist. On će to izreći na „posljednjem“ sudu kao jedan od prijekora koji čovjeku priječi vječno drugovanje s Isusom «bio sam bolestan i niste me pohodili».

Tako, nama za utjehu. Bolesnik u kršćanskom svijetu nije prokletnik od koga ljudi okreću glavu. On je slika i znak Isusa Krista.

Pokušaj, odluči se, strpljivo nositi svoju bolest. Pusti Isusa da ti dušu ozdravi dan će ti biti ugodniji, noć spokojnija, jer tko s Kristom trpi i umire s njim će i uskrsnuti. Moli danas, za sve oboljele, za takvu vjeru. Vama koji služite bolesnika mir Božji u srcu.

Hoćemo li, ako preživimo, iz ove strašne epidemije izvući opommenu i spoznati da je epidemija zla zaraznija od ove i da je čovjek, „igrajući se Boga“ izgubio kontrolu nad svojim pokusima.

Mala šala, aistinita: „Što ti je čovjek, reče jedan, skoči u voodu a onda se čudi što je mokar!“

Slavko Vranjković- sacerdos

Ažurirano Petak, 27 Ožujak 2020 17:32